Prizma
Prizma je geometrijsko tijelo koje se sastoji od dvije paralelne baze i plašta.
Ako su svi bočni rubovi okomiti u odnosu na bazu onda je prizma uspravna. Ona je pravilna ako su joj baze pravilni mnogokuti.
Oplošje se pravilne četverostrane prizme (kao i svake uspravne prizme) računa prema formuli O=2B+P
Volumen svake uspravne prizme – umnožak površine baze i duljine visine, tj. prema formuli V=B*h
USPRAVNA TROSTRANA PRIZMA
Trostrana prizma je prizma kojoj je baza trokut. Trokut može biti jednakostraničan ili pravokutan. Općenito, položimo li plašt i baze prizme u jednu ravninu dobivamo mrežu prizme.
Površinu baze (pravokutnog trokuta s katetama duljina a i b) računamo po formuli B=
Površinu pobočja te prizme računamo kao zbroj površina triju pravokutnika sa stranicama duljina a i h, b i h te c i h tj. P=a*h+b*h+c*h
Mreža trostrane prizme
Uspravna četverostrana prizma
Mreža se pravilne četverostrane prizme sastoji od dvaju međusobno sukladnih kvadrata (to su baze prizme) i četiriju međusobno sukladnih pravokutnika (to su pobočke prizme).
Pobočke zajedno čine pobočje prizme.
Baza je pravilne četverostrane prizme kvadrat sa stranicom duljine a pa je površina baze jednaka B=a
Pobočke pravilne četverostrane prizme sukladni su pravokutnici sa stranicama duljina a i h pa je površina svakoga od njih jednaka p1=a⋅h
Prema mreži te prizme zaključujemo da je površina pobočja pravilne četverostrane prizme jednaka P=4*a*h